medalja: pr. = 53 mm; v = 59 mm; traka: d = 266 mm;
opis:
Kolajna je u obliku osmerokrake zvijezde čiji su krakovi po sredini stožasto presavijeni, u sredini je osam sitnijih bijelih stakalaca postavljenih okolo jednoga većeg u crvenoj boji, a sva stakalca su postavljena u ležišta. Karičicom na vrhu jednoga kraka kolajna je pričvršćena na svilenu traku u ljubičastoj boji.
Od 1782. godine nalazimo podatke da je u Krapini učitelj dobivao nagrade (praemia) koje je dijelio učenicima za dobro učenje, a u Vojnoj krajini su učenici u 18. st. dobivali za nagradu kabanice, prsluke, šešire, neko vrijeme i novce te kasnije i knjige. Iz naputka iz Ratia educationis iz 1806. godine jasno je da se nagrade ne trebaju ravnati po pripomoći već da odgajaju ucenika. Izvanredne nagrade je dijelio vrhovni kraljevski ravnatelj učenicima koji su se odlično pokazali za inspekcije, na ispitu te za dobro vladanje. Nagrađeni učenici su, po reskriptu iz 1827. godine, upisivani u Počasne knjige. Prve učeničke kolajne u Hrvatskoj o svojem je trošku dao kovati grof dr. Josip Sermage Susedgradski, vrhovni ravnatelj zagrebačkoga literarnog okružja od 1812. do 1833. godine. Kolajne su kovane od srebra i zvale su se Argentea numismata. U doba hrvatskoga narodnog preporoda izdana je 1841. godine kao školska nagrada prva medalja s hrvatskim natpisom: Sinko primaj nauk pak budi viran Bogu, kralju i domovini (nepoznatog autora). Podjeljivane su u znak priznanja za marljivost i uzorno vladanje, a kovale su se od zlata, srebra, bronce, kositra i to u raznim veličinama.
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više